Predsjednicki izbori - Varazdin 2009

Za oporavak hrvatskog gospodarstva od ključne je važnosti pokrenuti razvojne procese. Radimir Čačić i HNS zato su ponudili 4 poluge za trenutno pokretanje hrvatskog gospodarstva, a za trenutno pokretanje ovih mjera nije potrebno ništa osim političke volje i znanja i iskustva u vođenju velikih sustava i projekata, jer se radi o aktiviranju već postojećih resursa.
Dvije poluge bile bi financirane privatnim kapitalom, a druge dvije pretežno iz fondova Europske unije.
 
1. Aktiviranje nekretnina u vlasništvu države kao gospodarskog resursa.
 
Hrvatska ima veliki broj turistički atraktivnih nekretnina u državnom vlasništvu koje već godinama stoje neiskorištene i propadaju. Spomenimo samo Kupare, Duilovo, Baško polje i lokacije na Braču, Korčuli, Lošinju, Mljetu, Lastovu i Visu. Ovo je ključna neiskorištena poluga posebno u turizmu, koja bi u suradnji sa privatnim kapitalom mogla podići prihod od turizma za nekoliko milijardi kuna.
 
2. Investicije u energetiku
 
Hrvatska je mala zemlja, ali vlastitom proizvodnjom pokriva samo 50% svojih energetskih potreba, dok se ostatak uvozi. Istovremeno imamo neiskorištene hidro-potencijale, a ima i puno prostora za gradnju termoelektrana, te poticanje obnovljivih izvora energije. U svakom slučaju ovo je jedna od ključnih strateških grana za svaku državu i sigurno atraktivna za suradnju privatnim partnerima. Koliko bi se naših gospodarskih resursa moglo uključiti u provedbu ovih složenih projekata nije potrebno posebno isticati.
 
3. Ulaganja u željeznice
 
Treba iskoristiti činjenicu što je pruga Rijeka- Budimpešta jedan od prioriteta Europske unije. Tako bi u izgradnji ove pruge Hrvatska morala sudjelovati sa samo 15% sredstava dok bi se ostatak pokrio iz europskih fondova, a jasno je koliko bi to značilo za buđenje Grada Rijeke i Riječke luke.
 
4. Waste and water management, ( upravljanje otpadom i vodama ) također jedan od prioriteta EU. Hrvatska zbog procesa pridruživanja mora zadovoljiti standarde EU i na ovom području, a mora to učiniti i zbog same sebe kako bi zaštitila svoje ključne prirodne resurse. Istovremeno bi u ukupnoj vrijednosti projekata morala učestvovati sa oko 25 % sredstava, a ostatak bi se pokrio niz europskih fondova.