Predsjednicki izbori - Varazdin 2009

Na području općine Bednja ima, po slobodnoj procjeni, još uvijek oko 150 starih zagorskih drvenih kuća (hiža). Hiže su smještene uglavnom u još uvijek djelomično očuvanom originalnom ambijentu, u starim zaselcima rasprostrtim po čitavom brežuljkastom području općine. Radi se o neprocjenjivom blagu, koje propada na očigled. U namjeri da se to kulturno blago pokuša spasiti, poglavarstvo Općine Bednja odlučilo je na svome području pokrenuti projekt „Hiža“.
Za razliku od nekih drugih područja, pogotovo u obalnim krajevima Hrvatske, gdje autohtone kuće imaju svakim danom sve veću financijsku vrijednost, na području općine Bednja te kuće još uvijek nemaju gotovo nikakvu vrijednost, i osuđene su na propast. Dodatna otežavajuća okolnost jest činjenica da su kuće drvene, pa prokišnjavanjem krovova počinje i proces truljenja i propadanja. Još jedna otežavajuća okolnost jest činjenica da je u njima živjelo nekoliko generacija, te je zbog toga pitanje vlasništva vrlo problematično, sa mnogobrojnim vlasnicima upisanim u vlasničke knjige.
Po mišljenju poglavarstva Općine Bednja, postoji nekoliko koraka u procesu očuvanja, revitalizacije i davanja nove namjene tim kućama:
1.    Inventarizacija svih kuća, fotografiranje, uvid u katastarsko i gruntovno stanje
2.    Početak komunikacije s vlasnicima kuća, definiranje buduće namjene
3.    Pomoć vlasnicima oko sređivanja vlasničke dokumentacije
4.    Financijska i stručna pomoć u konzerviranju i eventualnoj obnovi kuća
5.    Operacionalizacija nove namjene, najčešće u ruralnom turizmu
Općina Bednja je već parcijalno ušla u tematiku očuvanja starih kuća, i to kroz dva projekta. Prvi je projekt „Etno-kuća Jamno“, kojom je jedna stara drvena kuća obnovljena u svrhu djelovanja lokalnog mjesnog odbora, a vjerojatno će putem koncesije biti i upotrebljena u turističke svrhe. Drugi projekt, pod nazivom “Škop“ pokušava vratiti tradiciju pokrivanja starih kuća sa slamom (škopom). Naime, tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kada nije bilo moderno misliti na očuvanje tradicijskih vrijednosti, sa starih je kuća masovno skidan tradicionalni i dotrajali škop, a kuće su prokrivane s crijepom ili još gore salonitnim pločama. Projekt „Škop“ je poprilično dobro odjeknuo u javnosti, u Općinu Bednja se javljaju ljudi iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, a već nekoliko obitelji uzgaja raž za dobivanje novog škopa. Općina Bednja je sa škopom pokrila jednu staru kuću u svome vlasništvu, koja se koristi za rad Vijeća mjesnog odbora Gornji Ježovec.
Već je spomenuto da se stare kuće nalaze na teritoriju cijele općine, u tradicionalnim zaselcima. Problem je, međutim, što su brojni zaselci dograđivani s novim, modernim kućama, pa se time izgubila ambijentalna vrijednost samih zaselaka. Zbog toga se želi pokrenuti pilot projekt obnove najbolje očuvanih zaselaka, gdje je najmanja „kontaminiranost“ zaselaka modernom arhitekturom. Na području općine najbolje su očuvani zaselci su Hajdinjaki i Sajki. Pri tome je zaselak Sajki puno atraktivniji, i vjerojatno će se u njemu pokrenuti pilot projekt revitalizacije i prenamjene u svrhu ruralnog turizma.
Budući da Općina Bednja nema ni financijske ni operativne snage samostalno krenuti u projekt, inicijativa je poslana na više adresa u svrhu stručne i operativne pomoći: Konzervatorskom odjelu u Varaždinu, Ministarstvu kulture, Hrvatskom Saboru, Ministarstvu turizma, te udruzi ECOVAST (European Council for the Village and Small Town) koja se na evropskoj razini bavi upravo zaštitom ruralnih vrijednosti. Hrvatska sekcija ECOVAST-a je odmah pozitivno reagirala, i prijavila bednjansku inicijativu na međunarodnu konferenciju „Heritage Care through Active Citizenship“ koja će se održati u Belgiji u ožujku iduće godine.

„REGA“ ili „Regionalni amaterizam u pučkom teatru“ je manifestacija, festival ili smotra pučkog teatra čiji je cilj vraćanje pučkog teatra tamo gdje on pripada – među puk. Inicijator „REGE“ je Marin Vućić, član bivšeg sastava poglavarstva Varaždinske županije, dok ga je kao pilot projekt prošle godine operativno provela Turistička zajednica općine Bednja čiji je predsjednik bio Alen Sajko. Radi se dakle o još jednom projektu HNS-ovih članova, koji će tek u budućnosti poprimiti značaj na županijskoj razini.
Cilj „REGE“ je obnova tradicije pučkog teatra u Varaždinskoj županiji. Dolaskom novih tehnologija sve više se zanemaruje pučki teatar, a postupno zamiru i dramske skupine koje obično djeluju u sklopu kulturno-umjetničkih društava u ruralnim dijelovima županije. Pučki teatar, kao najizravniju komunikaciju umjetnika amatera s lokalnim, obično ruralnim pučanstvom, potrebno je ponovno popularizirati.


Osnovna ideja cijelog projekta je da se u jednom kratkom vremenskom razdoblju, tijekom dva do tri dana, organizira cijeli festival pučkog teatra na području cijele županije, koji bi bio sustavno koordiniran i medijski praćen. Budući da projekt treba postupno razvijati, prošle godine je odrađena inicijalna provedba. Konkretno, u mjestima Bednji, Cvetlinu i Vrbnu na području općine Bednja, održano je odjednom sedam predstava koje je izvelo šest amaterskih kazališnih skupina s područja sjeverozapadne Hrvatske.
Jakom medijskom kampanjom, zbog namjere širenja festivala na područje cijele varaždinske županije, stvorila se priprema za popularizaciju projekta. Posjećenost predstava je bila odlična, na sve tri lokacije su dvorane bile prepune, i pokazalo se da su građani izuzetno zainteresirani za povratak pučkog teatra. Pogotovo u kasnu jesen, kad rano pada noć i u ruralnim dijelovima županije nema gotovo nikakvih društvenih događanja, a stanovništvo se zatvara u kuće i posvećuje TV programu.
Turistička zajednica Sjeverno zagorje, kao pravni sljednik Turističke zajednice općine Bednja, nastavlja projekt i to na cijelom svom području. To je u skladu s planiranom strategijom širenja festivala, pa će se se tako ove godine predstave održati na jedanaest lokacija i to na području općina Bednja, Klenovnik i Maruševec, te gradova Lepoglave i Ivanca. Konkretno, u naseljima: Cvetlin, Vrbno, Bednja, Kamenica, Višnjica, Lepoglava, Klenovnik, Maruševec, Radovan, Salinovec i Ivanec.
Predstave će se održati u subotu, 15. studenog 2008. Zbog opsega festivala i potrebe odigravanja jedne te iste predstave na više lokacija, predstave će početi u različitim terminima od 17.00 do 19:00 sati. Npr. u Cvetlinu će prva predstava biti u 17:00 sati, druga odmah poslije nje u 17:45, da bi se zatim kazališne skupine preselile u Kamenicu gdje će predstave početi u 18:00 i 19:00. Na taj način ostavlja se prostor i za treći nastup npr. u Klenovniku od 19:00 i 20:00, jer iskustva pokazuju da je moguće da već najavljene i dogovorene kazališne skupine otkažu u zadnji čas (negativna strana amaterizma). Predstave obično traju oko 30-45 minuta i optimalno je na jednoj lokaciji održati dvije predstave.
Prošle godine županijsko poglavarstvo je financiralo pilot projekt sa 40.000 kuna. Nova županijska vlast nije imala sluha za nastavak projekta, pa se od njega već praktično odustalo. Međutim, zbog vrlo pozitivnih reakcija, te posebno upita građana tijekom rujna kada će opet biti „REGA“, Marin Vučić i Alen Sajko odlučili su projekt nastaviti bez potpore županijske vlasti. Sredstva za provedbu namaknuta su iz proračuna gradova i općina, te sponzorstvima. Posebno treba napomenuti da se u projekt uključila i Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske županije, koja će u okviru „REGE“ održati svoju županijsku smotru.
Već sad se zna da će iduće godine „REGA“ biti još raširenija. Naime, prema riječima direktorice Turističke zajednice varaždinske županije Elizabete Dolenec, spomenuta TZ će se iduće godine uključiti u projekt, čime će biti stvoreni uvjeti da se festival proširi na cijelu županiju. A naravno, sigurni smo da će iduće godine projekt poduprijeti i nova županijska vlast sa novim županom Predragom Štromarom na čelu.

Kada je 2001. godine počelo osnivanje ogranaka HNS-a na području Podružnice HNS-a Bednja, prvi ogranak koji je osnovan bio je Jamno-Brezova Gora. Prilikom osnivanja ogranka, rođena je inicijativa novog vodstva ogranka na čelu sa Stjepanom Novoselnikom, da se u Jamnom izgradi nekakav društveni prostor.  Zlatko Koračević, tadašnji predsjednik podružnice i općinski načelnik, podržao je ideju, koja se u daljnjim razgovorima proširila na preseljenje i postavljanje jedne stare drvene kuće, koja bi služila za potrebe rada vijeća mjesnog odbora, ali i u turističke svrhe. Zbog toga je u planove uvrštena i izgradnja igrališta uz kuću. Kuća je nabavljena 2003. g., a 2004. su počeli prvi radovi. Vijeće mjesnog odbora, koje je formirano nakon izbora za mjesne odbore, i koje se sastojalo uglavnom od HNS-ovaca s g. Novoselnikom na čelu, cijelo je vrijeme vodilo brigu i svu odgovornost oko potrebnih radova za izgradnju kuće, a financijski je projekt vodila Općina Bednja.
Mještani su i sami djelomično financirali projekt, kupivši vlastitim sakupljenim sredstvima zemljište za kuću i igralište. Same radove izvodilo je vijeće mjesnog odbora uključivši sve mještane. Predsjednik Vijeća mjesnog odbora Jamno-Brezova Gora, Stjepan Novoselnik, ne voli isticati zasluge pojedinaca u izgradnji kuće. No, opće je poznato da je kod svih dobrovoljnih akcija društvenog karaktera izuzetno bitan lider. Onaj koji će svojim primjerom ukazivati na smisao i ciljeve akcije, koji obično mora najviše „podmetnuti leđa“, i biti spreman na činjenicu da će se uvijek naći netko tko će ga kritizirati. A Jamno je tu imalo sreću, jer je g. Novoselnik svoju lidersku ulogu odradio baš kako treba: maestralno i sa vječitom spremnošću na rad, trošeći i vlastita sredstva.
Naravno, prilikom spominjanja rezultata g. Novoselnik se ponaša potpuno skromno, kao što to obično rade veliki ljudi.Na pitanje mogu li se nabrojiti svi zaslužni za izgradnju etno-kuće, g. Novoselnik se pribojava odgovora. Kaže da je teško nabrojiti baš sve zaslužne, i unaprijed se ispričava ukoliko će nekoga izostaviti, ali svakako treba spomenuti slijedeće mještane koji su dali svoj veliki doprinos u izgradnji kuće: Jakob Knez, Josip Jagarinec, Ivan Jagarinec, Stjepan Kotarščak, Ivan Kotarščak, Andrija Herceg, Gabrijel Novoselnik, Slavko Patekar, Ivan Patekar, pok. Josip Patekar, Gabrijel Glavica, Stjepan Jagarinec, Ivan Knez, Gabrijel Ciglar, Ivan Pavlinek, Dragutin Jagarinec, Gabrijel Jagarinec, Dušan Blagović, Stjepan Novoselnik, Stjepan Patekar, Stjepan Švec, Mihalj Zimet, Josip Zimet, Antun Drakšić, Petar Jagarinec, Gabrijel Visinski, Slavko Mohenski, Darko Gašparić, Antun Gačar, Juraj Čižić, Ivan Zimet, pok. Josip Drakšić, Gabrijel Drakšić, Mladen Drakšić. Svakako treba spomenuti i izuzetno važan ženski dio ekipe: Danica Patekar, Katica Visinski, Marija Novoselnik, Marija Jagarinec. Žene su se za vrijeme svih radova na kući brinule da radnici ne budu gladni i žedni, što je također veliki uvjet za konačni uspjeh.
Proračuni g. Novoselnika kažu da je u izgradnju kuće do sada ukupno utrošeno oko 700.000 kuna. Od toga je putem natječaja Ministarstva turizma dobiveno 50.000 kn, mješani Jamnog sami su sakupili oko 40.000 kn, a ostalo je financirala Općina Bednja. Mještani Jamnog uložili su i oko 1.600 sati dobrovoljnog rada.
Svakako treba spomenuti i sponzore. Obrtnik Marijan Hlevnjak sponzorirao je betonske blokove, željezo i šljunak s prijevozom, obrtnik Mihalj Car sponzorirao je projekt putem besplatnog rada njegove građevinske ekipe, a poduzeće Lomi d.o.o. sponzoriralo je zemljane radove i prijevoz.
Etno kuća u Jamnom trenutno se koristi za potrebe rada Vijeća mjesnog odbora Jamno. Tek predstoji realizacija planova prema kojima će se najvjerojatnije putem seljačkog turizma kuća koristiti i u turističke namjene. No, Stjepan Novoselnik je već sad radostan i zadovoljan rezultatima. Uspio je realizirati svoje obećanje, koje je kao Predsjednik Vijeća mjesnog odbora Jamno-Brezova Gora dao svojim susjedima.
Slike kako je tekla izgradnja možete vidjeti u Galeriji slika.